Logoped se bavi prevencijom, dijagnostikom i rehabilitacijom poremećaja komunikacije, jezika, govora i glasa. Spomenuti poremećaji uključuju poremećaje izgovora, poremećaje fluentnosti govora (mucanje i brzopletost), jezične poremećaje, usporeni jezični razvoj, afazije i druge neurogene poremećaje jezika i govora, poremećaje pisanog jezika (dyslexia, dysgraphia), poremećaje koji otežavaju matematičko i logičko
rezoniranje (akalkulia) i poremećaje glasa (funkcionalnih uzroka, posljedice trauma ili organskih oštećenja).
Savjet za roditelje:
Ako sumnjate da Vaše dijete ima teškoće u razvoju govora i jezika, potražite od Vašeg pedijatra uputnicu za logopeda, ili samoinicijativno potražite logopedsko mišljenje. On će izvršiti procjenu i testirati dijete. Procjena se kod mlađe djece vrši kroz igru u prostoru koji je prilagođen djeci. Logoped će Vam dati savjete kako da podstičete govorno-jezički razvoj. Ukoliko procjeni da postoji potreba za logopedskim tretmanom uključiće Vaše dijete na vježbe. Možda će nekada tražiti konsultaciju nekog drugog stručnjaka što ne treba da Vas brine.
Ukoliko Vam se čini da iz bilo kojeg razloga govor Vašeg djeteta odstupa od govora njegovih vršnjaka, ne slušajte savjete tipa “muško je”, “ima vremena”, “amidža mu je kasno progovorio”, “pusti dijete” već se obratite logopedu za savjet. Nažalost, često se dešava da dragocjeno vrijeme za ranu intervenciju biva propušteno i da roditelji dijete dovedu tek pred polazak u školu. Zapamtite, nikada nije rano za posjetu logopedu. Možete otkloniti svoje nedoumice i dobiti korisne savjete.
Kako teče govorni razvoj?
Od pojave prvog krika-plača na rođenju počinje razvoj govorne komunikacije. Plač novorođenčeta se razlikuje u zavisnosti od fiziološke potrebe, uočavaju se razlike u tonskim i intenzitetnim variranjima sa pauzama koje imaju značenje isčekivanja zadovoljenja potrebe. Do trećeg mjeseca dijete proizvodi glasove i zvukove zadovoljstva (guče). Od 4-6. mjeseca javlja se faza brbljanja, javljaju se glasovi p, b, m,
slogovi pa, ba, ma, glasa se grleno, vokalizuje uzbuđenje i nezadovoljstvo. Od 7-12. mjeseca brbljanje uključuje duge i kratke grupe zvukova, koristi se govorom ili zvukovima kako bi dobilo i zadržalo pažnju. Imitira različite govorne zvukove, govori 1-2 riječi sa značenjem (mama, tata…). U periodu od 1-2. godine svakog mjeseca izgovara sve više riječi, slaže po dvije riječi zajedno, koristi 1-2 upitnih riječi.
Koristi različite suglasnike na početku riječi. U periodu od 2-3. godine ima riječi za skoro sve oko sebe, koristi se rečenicama od 2-3 riječi, prepoznaje radnju na slici i riječima je kratko opisuje.
Govor je većinom razumljiv poznatom krugu slušalaca. Od 3-4. godine izražava se rečenicama koje imaju više od 4 riječi, razumije iskaze u prošlim i budućim radnjama.
Postavlja pitanja koristeći upitne zamjenice: Zašto? Ko? Kada? Šta? Govor je razumljiv i nepoznatim slušaocima. U periodu od 4-5. godine razumije složene konstrukcije, zna ispričati priču, posjeduje bogat riječnik, većinu glasova izgovara pravilno. Od 5-6. godine razumije i složeniji govor, pojmove van kućnog života i razne aktivnosti. Izražava se sintaksički složenim rečenicama, govor je gramatički korektan. Sa 5.5 godina pravilno izgovara sve glasove.
Šta su govorni poremećaji?
Govorni poremećaji su nepravilnosti u izgovaranju i jezičkom izražavanju koji mogu da zahvate sve modalitete govora i glasa, artikulaciju i strukturu jezika. Uzroci govornih poremećaja mogu biti sredinski, psihološki, organski i nasljedni. Govorna razvijenost procijenjuje se u zavisnosti od uzrasta djeteta, utvrđuje se kvalitet glasa, ritam i tempo govora, motorika govornih organa, razumijevanje govora, izgovor glasova, fond riječi, razvijenost rečenice itd. Govorno- jezički poremećaji koji se najčešće javljaju kod djece predškolske dobi su: Usporen ili nedovoljno razvijen govor Artikulacijski poremećaji- poremećaji izgovora (dislalija) Poremećaj ritma i tempa govora (mucanje, pretjerano spor ili ubrzan govor).
Ovdje ćemo ukratko prikazati osnovne karakteristike svakog od ovih poremećaja, a posebno o njima i ostalim govorno-jezičnim poremećajima bavit ćemo se u narednim člancima.
Usporen ili nedovoljno razvijen govor:
- dijete posjeduje siromašan i skučen rječnik
- gramatički se nepravilno izražava, npr. Neprimjerena upotreba roda i broja imenica,
izostavlja ili nepravilno primjenjuje priloge, prijedloge, veznike - u govoru često mijenja mjesta slogovima/glasovima u riječima
- rečenice su jednostavne, rijetko složene
- govorni razvoj praćen artikulacijskim poremećajima izgovora
Artikulacijski poremećaji:
Javljaju se u vidu:
- Omisije- izostanak izgovora određenog glasa
- Supstitucije- zamjena glasa drugim glasom
- Distorzije- iskrivljen izgovor glasa
U razvoju govora postoje individualne razlike, tako da neka djeca već sa 3.5 godine pravilno izgovaraju sve glasove, dok druga djeca izgovaraju sve glasove za godinu, dvije. Potrebno je razlikovati normalno tepanje od patološkog, kada je potrebno potražiti savjet i pomoć logopeda. Izgovorne norme za djecu do 3 godine: treba da postoji pravilan izgovor glasova: a, e, i, o, u, p, b, t, d, k, g, m, n, j, f, v, h.
Do navršene četvrte godine treba da postoji pravilan izgovor glasova s, z, c, l, nj. Između 4-5 godine formiraju se glasovi lj i r, a sa 5-5.5 godina glasovi š, ž, ć, đ, č i dž.
Ove norme se razlikuju u zavisnosti od različitih autora, ali ono sa čime se svi slažu je da dijete sa 5.5 godina treba pravilno da izgovara sve glasove.
Mucanje:
Djeca između 2. i 5. godine često ponavljaju cijele riječi i fraze ili u rečenicu ubacuju poštapalicu “hm”; ili “aa”. Obično je riječ o razvojnom ili fiziološkom mucanju, koje može preći u pravo mucanje ukoliko se dijete kritikuje, upozorava, ispravlja ili kažnjava zbog takvog govora. “Pravo” mucanje karakterišu: česta ponavljanja početnog sloga ili glasa riječi, grčevi govornih organa, oklijevanja, prekidi u govoru, zastoji i pauze, bezglasni govorni pokušaji. Kada da potražite savjet logopeda? Većinu roditelja koji primjete da se govor njihovog djeteta razlikuje od govora njegovih vršnjaka zanima kada je pravo vrijeme da se obrate logopedu.
Ako je dijete rođeno sa određenim rizikom (održavana, problematična trudnoća, prevremeni porođaj, niska porođajna ocena – apgar, utvrđena neka bolest na rođenju, težak porođaj i sl). Ako primijetite da dijete ne reaguje na zvuk, slabije čuje ili da ne razumije kada mu se obraćate. Ako Vaše dijete progovori znatno kasnije u odnosu na svoje vršnjake, ako mu se govor sporo i nepravilno razvija, ako ima nedovoljan fond riječi u odnosu na uzrast, nema razvijenu rečenicu itd. Ako poslije perioda progovaranja ili normalnog razvoja govora dolazi do zastoja ili su se izgubile već stečene govorne sposobnosti. Ako osnovni glas djeteta ima nazalni (nosni) prizvuk, ako ima odstupanja u visini, jačini, zvučnosti. Ako je rođeno sa rascjepom usne i nepca.
Ako nepravilno izgovara ili uopšte ne izgovara glasove za odgovarajući uzrast, ako mu je govor slabije razumljiv za širu socijalnu sredinu. Ako zastajkuje u govoru, oklijeva, ponavlja početne glasove, slogove, riječi, ako mu se pri govoru javljaju grčevi i poremećeno disanje, ako je poremećen ritam i tempo govora. Ako mu je govor previše spor ili ubrzan. Ako primijetite da je dijete motorno nespretno, usporeno,
nezainteresovano za okolinu, ako je grafomotorika nedovoljno razvijena za određeni uzrast. Ako primijetite da dijete ima teškoća sa usvajanjem čitanja i pisanja Ako želite savjet kako podsticati razvoj govora kod Vašeg djeteta Ako ste iz bilo kog razloga koji nije spomenut zabrinuti za govorni razvoj Vašeg djeteta.
Nekada je potreban samo savjet kako podsticati razvoj govora. U slučaju da su potrebne govorne vježbe, potrebno je otkriti zašto govor Vašeg djeteta odstupa od govora vršnjaka. Nekada je potrebno uraditi dodatna ispitivanja, kao što je psihološko testiranje, ispitivanje sluha i sl. Za sve nedoumice obratite se logopedu koji će, zajedno sa Vama, pomoći Vašem djetetu da prevaziđe teškoće.
Slobodno nas kontaktirajte na: logoped@maliheroji.ba
